Tricenario Gregoriano iz 1967. – pravila o neprekidnosti gregorijanskih misa

Što je ovaj dokument

Tricenario Gregoriano kratka je deklaracija (lat. declaratio) Svete kongregacije Koncila od 24. veljače 1967., naslovljena De continuitate celebrationis Missarum Tricenarii Gregoriani – „O neprekidnosti slavljenja misa gregorijanskoga tridesetodnevnog niza”. Ime pod kojim se navodi potječe od njezinih prvih riječi. Dokument ima jedan cilj: odrediti što se događa s gregorijanskim misama kad se niz od trideset misa prekine.

Tko ga je izdao i gdje je objavljen

• Tijelo: Sveta kongregacija Koncila (Sacra Congregatio Concilii) – ured Rimske kurije koji je još 1967. preimenovan u Kongregaciju za kler.
• Po čijem nalogu: deklaracija je izdana „po nalogu pape Pavla VI.” (de mandato Summi Pontificis Pauli VI).
• Potpisi: nadbiskup Pietro Palazzini, tajnik Kongregacije, i Florenzio Romita, podtajnik.
• Objava: „Acta Apostolicae Sedis” 59 (1967), str. 229–230 – u odjeljku akata Kongregacije, odmah nakon odgovora na dvojbu o danima pokore, izdanoga istoga dana.

Puni tekst

Radni hrvatski prijevod (prema latinskom izvorniku i poljskom prijevodu sa stranice liturgista.pl):

Niz od trideset gregorijanskih misa prekinut zbog nepredviđene zapreke (npr. iznenadne bolesti) ili drugoga razumnog razloga (npr. slavljenja sprovodne ili vjenčane mise), po odredbi Crkve zadržava plodove te molitve koje priznaju praksa Crkve i pobožnost vjernika, uz obvezu svećenika slavitelja da što prije dopuni slavljenje trideset misa. Ordinarij neka pak prikladno bdije da u tako važnom području ne dolazi do zloporaba.

Latinski tekst prema „Acta Apostolicae Sedis”:

„Tricenario Gregoriano, quod ex improviso impedimento, (e. g. superveniente morbo), aut ex alia rationabili causa, (e. g. celebratione Missae funeris vel sponsalium), interrumpitur, ex dispositione Ecclesiae, fructus suffragii servantur, quos eidem Tricenario praxis Ecclesiae et pietas fidelium hucusque agnoverunt, firma obligatione Sacerdotis celebrantis quamprimum complendi celebrationem triginta Missarum. Ordinarius vero opportune invigilet ne in re tanti momenti abusus irrepserint.”

Tumačenje redom

Kada prekid ne šteti

Dokument navodi dvije vrste razloga. Prva je nepredviđena zapreka – lat. improvisum impedimentum, s primjerom iznenadne bolesti (superveniente morbo). Druga je drugi razumni razlog (alia rationabilis causa) – primjer je sprovodna ili vjenčana misa koju svećenik mora slaviti na drugu nakanu. Oba su primjera navedena kao ilustracija („npr.”), a ne kao zatvoren popis.

Što se zadržava

Ključna formulacija glasi: fructus suffragii servantur – „zadržavaju se plodovi zagovora”. Riječ je o onim plodovima koje su gregorijanskim misama „dosad priznavale praksa Crkve i pobožnost vjernika”. Deklaracija dakle ne određuje nove duhovne učinke niti ih mjeri; utvrđuje samo da im prekid iz opravdanoga razloga ništa ne oduzima. To se događa ex dispositione Ecclesiae – „po odredbi Crkve”.

Obveza svećenika

Zadržavanje plodova ne oslobađa svećenika ničega. Deklaracija naglašava njegovu „čvrstu obvezu” (firma obligatione) da što prije (quamprimum) dopuni trideset misa. Niz se, dakle, mora dovršiti, a ne napustiti.

Bdijenje ordinarija

Posljednja rečenica povjerava ordinariju brigu da se „u tako važnoj stvari” ne uvuku zloporabe. Olakšica se odnosi na stvarne zapreke – ne smije postati izgovor za proizvoljno prekidanje gregorijanskih misa.

Što je deklaracija promijenila

Dokument sam ne opisuje ranije propise, ali njegov naslov i sadržaj pokazuju na koje je pitanje odgovarao. Dotad se neprekidnost trideset misa shvaćala strogo: prekid je dovodio u pitanje cijeli niz. Deklaracija iz 1967. prihvaća da niz prekinut iz nepredviđenoga ili razumnog razloga zadržava svoje plodove, uz uvjet da se misa koja nedostaje bez odgađanja dopuni. Zahtjev neprekidnosti ostao je – ublažene su samo posljedice prekida za koji nitko nije kriv.

Deklaracija pak ne govori ništa o skrivljenom prekidu. U pastoralnoj praksi prihvaća se da se niz, ako je svećenik vlastitom krivnjom propustio misu, slavi iznova. Ne spominje ni posebno Vazmeno trodnevlje, iako se na Veliki petak misa ne slavi. Ta pitanja praktično obrađujemo u članku mogu li se gregorijanske mise prekinuti.

Zašto je to važno obiteljima

Deklaracija naručiteljima daje sigurnost da bolest svećenika ili iznenadni sprovod u župi neće poništiti prikazane gregorijanske mise. Prema nauku Crkve o čišćenju nakon smrti pokojnima pomažemo ponajprije euharistijskom žrtvom (KKC 1032), a Crkva se brine da se ta molitva slavi savjesno. Više o samoj praksi pročitajte na stranici gregorijanske mise, o njezinim počecima – u povijesti gregorijanskih misa, a o drugim oblicima molitve – u pregledu misnih nakana. Ako želite prikazati trideset misa za dragu osobu, naručite gregorijanske mise u našoj župi.

Izvori

• Acta Apostolicae Sedis 59 (1967), str. 229–230 (PDF, vatican.va)
• Liturgista.pl – deklaracija „Tricenario Gregoriano”, poljski prijevod
• Isusovci, župa sv. Stjepana – misne nakane (na poljskom)