Mogu li se gregorijanske mise prekinuti?

Kratak odgovor

Gregorijanske mise jesu trideset svetih misa koje se slave trideset uzastopnih dana za jednu pokojnu osobu. Neprekinutost im je bitno obilježje – i upravo zato obitelji često pitaju što se događa kad se niz prekine. Crkva je na to izravno odgovorila u izjavi Kongregacije Koncila od 24. veljače 1967.: prekid koji proizlazi iz nepredviđene zapreke ili iz nekog drugog razumnog razloga ne oduzima gregorijanskim misama njihovu vrijednost, a svećenik je dužan što prije nadoknaditi mise koje nedostaju. Drukčije je samo kad je do prekida došlo svećenikovom krivnjom.

Pravilo: trideset dana bez prekida

Običaj gregorijanskih misa potječe od sv. Grgura Velikoga, koji je naredio da se za pokojnog redovnika slavi misa trideset dana zaredom. Od tada praksa Crkve povezuje gregorijanske mise s tri uvjeta: trideset misa, trideset uzastopnih dana i jedna pokojna osoba kao nakana. Opširnije to opisujemo na stranici što su gregorijanske mise.

Neprekinutost pak ne znači da sve mise mora slaviti isti svećenik na istom oltaru. Niz mogu slaviti jedan ili više svećenika – u krajnjem slučaju čak trideset različitih – samo da se svakoga dana jedna misa prikaže na tu jednu nakanu.

Što kaže Crkva: izjava iz 1967.

Pitanje prekida riješila je izjava Svete kongregacije Koncila Tricenario Gregoriano, izdana po nalogu pape Pavla VI. i objavljena u „Acta Apostolicae Sedis” 59 (1967), str. 229–230. U cijelosti, u slobodnom prijevodu, glasi ovako:

„Niz od trideset gregorijanskih misa prekinut zbog nepredviđene zapreke (npr. iznenadne bolesti) ili nekog drugog razumnog razloga (npr. slavljenja mise zadušnice ili vjenčane mise), po odredbi Crkve zadržava plodove te molitve koje priznaju praksa Crkve i pobožnost vjernika, uz obvezu svećenika slavitelja da što prije dopuni slavljenje trideset misa. Ordinarij pak neka primjereno bdije da u tako važnom području ne dolazi do zloporaba.”

Iz toga kratkog teksta proizlaze tri stvari: kada je prekid dopušten, što se tada događa s molitvom i kakva obveza pada na svećenika.

Kada je prekid dopušten

1. Nepredviđena zapreka bez svećenikove krivnje

Izjava navodi primjer bolesti koja svećenika iznenada „zatekne”. Riječ je o situacijama koje se nisu mogle predvidjeti niti spriječiti: iznenadna bolest, nesreća, drugi nepredviđeni događaj. Svećenik tada nije zanemario obvezu – jednostavno nije mogao slaviti misu.

2. Drugi razumni razlog – npr. sprovod ili vjenčanje

Drugi slučaj je „drugi razumni razlog”. Dokument kao primjere navodi misu zadušnicu i vjenčanu misu. Svećenik koji određenoga dana slavi jednu misu može biti pozvan na službu u kojoj se misa mora slaviti na nakanu sprovoda ili mladenaca. Crkva priznaje da takve pastoralne službe imaju prednost i ne poništavaju započete gregorijanske mise.

3. Vazmeno trodnevlje

Osobito razdoblje su dani Vazmenoga trodnevlja. Na Veliki petak Crkva uopće ne slavi svetu misu – tada se slavi obred Muke Gospodnje. Ni na Veliku subotu tijekom dana nema mise, a na Veliki četvrtak liturgija je usredotočena na misu Večere Gospodnje. Zato se u pastoralnoj praksi smatra da je prekid gregorijanskih misa u te dane dopušten, a mise koje nedostaju nadoknađuju se poslije. Izjava iz 1967. ne spominje Trodnevlje posebno – to proizlazi iz samog liturgijskog reda.

Kako se prekinuti niz dopunjuje

Izjava svećeniku nalaže „obvezu da što prije dopuni slavljenje trideset misa”. U praksi to znači da niz ne počinje ispočetka, nego se nastavlja: mise koje nedostaju slave se u najbližim mogućim danima, dok ih ukupno ne bude trideset. Ako se, primjerice, svećenik nakon dvadesete mise iznenada razbolio i tri dana ga nitko nije mogao zamijeniti, preostalih deset misa slavi on sam nakon ozdravljenja ili drugi svećenik – i niz se jednostavno dovršava. Isto tako i nakon Vazmenoga trodnevlja – od Uskrsa se slave sljedeće mise niza.

Valja naglasiti: dokument kaže „što prije”, a ne „nekad”. Dopunu gregorijanskih misa ne smije se bez potrebe odgađati.

Kada treba početi iznova

Zaštita o kojoj govori izjava odnosi se na prekide bez krivnje. Ako svećenik svojom krivnjom – iz nemara ili zaborava – nije slavio misu određenoga dana, niz gubi neprekinutost i trideset misa treba slaviti iznova. Na tom se primjeru vidi smisao cijele odredbe: Crkva ne kažnjava vjernike za nepredviđene događaje, ali od klera traži savjesnost prema preuzetoj obvezi.

Uloga ordinarija

Posljednja rečenica izjave obvezuje ordinarija – najčešće dijecezanskog biskupa – da bdije „da u tako važnom području ne dolazi do zloporaba”. Crkva vrlo ozbiljno shvaća misne nakane i s njima povezane milodare; odredbe kanonskoga prava o misnim milodarima (kan. 945–958) služe istom cilju. Proizvoljno prekidanje gregorijanskih misa „radi udobnosti” bilo bi upravo takva zloporaba.

Što to znači za naručitelja

• Ne morate se bojati da će bolest svećenika ili sprovod u župi „upropastiti” gregorijanske mise. Prema izjavi iz 1967. niz prekinut iz takvog razloga zadržava plodove koje priznaje Crkva.
• Odgovornost za dopunu niza snosi svećenik, a ne obitelj. Ne treba ponovno naručivati gregorijanske mise niti davati dodatni milodar za mise koje nedostaju.
• Ako gregorijanske mise planirate u vrijeme Uskrsa, računajte s tim da se u dane Trodnevlja mise neće slaviti, a niz će završiti odgovarajuće kasnije.
• Uvijek se možete raspitati o tijeku niza. U potvrdi koju šaljemo nakon uplate milodara navodimo nakanu te datume i sate misa – više na stranici potvrda gregorijanskih misa.

Gregorijanske mise primljene u našoj župi slave svećenici u mjestu Białynicze i u drugim župama istočne Bjelorusije. Ako želite prikazati trideset misa za dragu osobu, možete naručiti gregorijanske mise preko obrasca, e-poštom ili preko WhatsAppa. Pogledajte i kada je najbolje naručiti gregorijanske mise te koje druge oblike pomoći pokojnima Crkva predlaže na stranici o misi za pokojnika.

Izvori

• Acta Apostolicae Sedis 59 (1967), str. 229–230 – Declaratio „De continuitate celebrationis Missarum Tricenarii Gregoriani” (PDF, vatican.va)
• Liturgista.pl – izjava „Tricenario Gregoriano” (poljski prijevod)
• Isusovci, župa sv. Stjepana – misne nakane (na poljskom)
• Niedziela.pl – sv. Grgur Veliki i gregorijanske mise (na poljskom)