Moraju li se gregorijanske mise slaviti u jednoj crkvi?

Kratki odgovor

Ne moraju. Gregorijanske mise ne moraju se slaviti u jednoj crkvi ni na jednom oltaru, a ne mora ih slaviti ni isti svećenik. Propisi i praksa Crkve traže nešto drugo: trideset misa, slavljenih dan za danom trideset uzastopnih dana, za jednu pokojnu osobu. Te uvjete opširnije obrađujemo u članku što su gregorijanske mise. U nastavku odgovaramo na pitanja koja obitelji najčešće postavljaju: o mjestu, svećenicima, satu i nazočnosti na misi.

Mjesto i oltar

Nijedan crkveni dokument ne veže gregorijanske mise uz određenu crkvu. Pastoralni autori izričito pišu da nije nužno da se sve mise slave na istom oltaru (tako, među ostalima, vlč. P. Staniszewski u poljskom tjedniku „Niedziela”). Vrijednost svete mise ne ovisi o zgradi, nego o Kristovoj žrtvi koju svećenik prinosi na određenu nakanu.

To potvrđuje i opće pravo o misnim nakanama. Zakonik kanonskoga prava predviđa da se, ako je u nekoj crkvi primljeno više nakana nego što se ondje može slaviti, mise smiju slaviti drugdje (kan. 954), a nakane se smiju predati drugim svećenicima (kan. 955). Više o tim propisima pišemo na stranici kanoni 945–958 o misnim nakanama. U praksi niz dakle može započeti u jednoj crkvi, a dio misa može se slaviti u drugoj – npr. kad svećenik otputuje ili ga zamijeni subrat.

Jedan ili više svećenika?

Gregorijanske mise može slaviti jedan svećenik, ali to nije uvjet. Isusovci iz župe sv. Stjepana u svojim pravilima primanja nakana pišu da trideset misa slavi „jedan ili više svećenika – u krajnjem slučaju trideset različitih”. Važno je da se svakoga dana jedna misa prikaže na tu jednu nakanu. Svećenik koji je primio gregorijanske mise odgovara za to da se niz dovede do kraja – i kad dio misa povjeri drugima.

Moraju li mise biti svaki dan?

Moraju – neprekidnost je bitno obilježje gregorijanskih misa: trideset misa u trideset uzastopnih dana. Crkva ipak dopušta iznimke. Deklaracija Kongregacije Koncila Tricenario Gregoriano iz 1967. određuje da niz prekinut zbog nepredviđene zapreke (npr. iznenadne bolesti) ili drugoga razumnog razloga (npr. sprovodne ili vjenčane mise) zadržava svoje plodove, a svećenik treba što prije dopuniti mise koje nedostaju. Dopušten je i prekid u dane Vazmenoga trodnevlja. Ako je pak svećenik vlastitom krivnjom propustio misu, niz počinje iznova. Pojedinosti objašnjavamo u članku mogu li se gregorijanske mise prekinuti.

U koliko sati?

Sat gregorijanske mise nije propisan. Mise se mogu slaviti jedan dan ujutro, a sljedeći navečer – važno je da se svakoga dana jedna prikaže za pokojnika. U našoj župi datum i sat svake od trideset misa navodimo u potvrdi koju šaljemo nakon uplate milodara. Zahvaljujući tome obitelj se može duhovno sjediniti s misom upravo kad se slavi. Kako izgleda takav dokument, pokazujemo na stranici potvrda gregorijanskih misa.

Treba li biti nazočan na misama?

Ne treba. Nazočnost naručitelja nije uvjet valjanosti ni plodnosti mise koja se slavi na njegovu nakanu. Zakonik kanonskoga prava utvrđuje da svećenik može prikazati misu za bilo koga, za žive i za pokojne (kan. 901), a propisi o predaji nakana drugim svećenicima (kan. 955) pretpostavljaju da se misa često slavi daleko od darovatelja. Zato gregorijanske mise mogu naručivati i osobe koje žive u drugoj zemlji.

Sudjelovanje u misi – osobno, kad je moguće, ili u molitvi kod kuće u poznati sat – ipak je lijep oblik pratnje pokojnika. Mnoge obitelji tih dana mole krunicu ili druge molitve za pokojne i same sudjeluju u euharistiji u svojoj župi.

Kako je to uređeno u našoj župi

Gregorijanske mise naručene preko naše stranice slave se ponajprije u svetištu u Białynicze, a slave ih i svećenici drugih župa istočne Bjelorusije. Predstavljanje svećenika naći ćete na stranici naši svećenici. Sve mise jednoga gregorijanskog niza prikazuju se za istu pokojnu osobu, a u potvrdi navodimo kada će se koja od njih slaviti. Milodari podupiru svećenike i obnovu svetišta.

Nakanu možete prijaviti preko obrasca, e-poštom ili preko WhatsAppa. U odgovoru predlažemo termin, a nakon uplate milodara šaljemo potvrdu. Ako želite započeti niz, otvorite stranicu naručite gregorijanske mise.

Izvori

• Deklaracija Tricenario Gregoriano, 24. 2. 1967., AAS 59 (1967), str. 229–230: vatican.va; poljski prijevod: liturgista.pl
• Isusovci – župa sv. Stjepana, Misne nakane (na poljskom)
• „Niedziela”, Što su gregorijanske svete mise? (na poljskom)
• M. Saj CSsR, Misne nakane i milodari u pravu i praksi Latinske Crkve (na poljskom)
• Zakonik kanonskoga prava (1983.), kan. 901, 954, 955: vatican.va